Konzervatorsko-restauratorski zahvati na pre?ki anti?kog sidra
Naslovnica Restauratorski projekti Konzervatorsko-restauratorski zahvati na pre?ki anti?kog sidra
Ispis E-mail

Konzervatorsko-restauratorski zahvati na pre?ki anti?kog sidra

Sidro Kao neizostavan dio osnovne brodske opreme, sidra predstavljaju vrlo ?est nalaz na podvodnim arheološkim lokalitetima. Osim na potopljenim brodovima, pronalazi ih se i na mjestima gdje nema tragova brodoloma, kao slu?ajni nalazi koji su u podmorje dospjeli na razli?ite na?ine. U osnovi sidra su se sastojala od olovne pre?ke, drvene grede i krakova s metalnim okovima te olovne spojnice sidra. Budu?i da su drveni dijelovi sidra po svojoj prirodi podložniji raspadanju i rijetko ostanu sa?uvani do naših dana, naj?eš?i dokaz o postojanju sidra predstavljaju njegovi olovni dijelovi.
Sredinom 2007.godine u Odjel za restauriranje podvodnih arheoloških nalaza Hrvatskog restauratorskog zavoda, na restauratorsku obradu je dopremljena pre?ka anti?kog sidra, prona?ena kao slu?ajni nalaz prilikom podvodnih arheoloških istraživanja na lokalitetu ?iovo. Budu?i da je pre?ka ve? bila desalinizirana sa konzervatorsko-restauratorskim zahvatima se zapo?elo odmah nakon zaprimanja.

 

Olovna pre?ka prije konzervatorsko restauratorskog zahvata

Olovna pre?ka prije konzervatorsko-restauratorskog zahvata

 

U prvoj fazi rada izmjerene su dimenzije pre?ke, fotografirano je zate?eno stanje te su provedena preliminarna istraživanja. Vizualni pregled pod mikroskopom pokazuje da je anti?ka pre?ka sidra izra?ena od željezne jezgre koja je s vanjske strane obavijena olovom. Željezna jezgra je jako korodirana, sa?uvana u fragmentima te je samo na krajevima pre?ke u nešto boljem konzervacijskom stanju. Željezni prsten po sredini pre?ke tako?er je potpuno korodiran, odvojen je od same jezgre i strukturalno vrlo nestabilan. Na samoj površini pre?ke uz korozijske naslage olovnih oksida, karbonata i klorida vidljive su školjke, kamen?i?i i razne druge vapnena?ke nakupine. Ve?i dio olovne površine je vrlo dobro o?uvan, dok je samo na pojedinim mjestima korozija željeza "probila" olovo uzrokuju?i tako njegovo propadanje i gubitak.

 

Vidljivi ostaci željeznog prstena prije zahvata Vidljivi ostaci željeznog prstena nakon zahvata

Prije zahvata

Nakon zahvata

Vidljivi ostaci željeznog prstena

 

U slijede?oj fazi rada zapo?elo se sa ?iš?enjem pre?ke i uklanjanjem korozijskih naslaga. Zbog izrazite meko?e olova ovaj postupak iziskuje posebnu pažnju. Upotrijebljena je kombinacija mehani?kog i kemijskog ?iš?enja. Ve?inu debljih inkrustrata omekšavalo se zagrijanom vodom i uspješno skidalo mehani?kim putem pomo?u skalpela raznih dimenzija. Vapnena?ke naslage koje se nisu mogle skinuti mehani?kim putem pažljivo su odstranjene razrije?enom 5 % - tnom kloridnom kiselinom. Pomo?u kiseline, koja se na površinu nanosila kistom skinuti su svi inkrustrati, osim zaostalih naslaga olovnih oksida i karbonata. Njih se omekšavalo vru?om vodenom otopinom Komlpeksona III i skidalo laganim ?etkanjem metalnom ?etkicom. Nakon kemijskog tretmana tragovi kemikalija uklonjeni su iskuhavanjem u destiliranoj vodi. Potpuno mineralizirani fragmenti željezne jezgre i željeznog prstena po sredini pre?ke nemaju sa?uvanu kovinsku jezgru. Bilo kakvi daljnji tretmani mogli bi uzrokovati razaranje njihove strukture, stoga su samo djelomi?no o?iš?eni i stabilizirani 2% - tnom otopinom tanina u alkoholu te konsolidirani da im se sa?uva forma.

 

Fragmenti željezne jezgre na krajevima prije zahvata Fragmenti željezne jezgre na krajevima nakon zahvata
Prije zahvata Nakon zahvata

Fragmenti željezne jezgre na krajevima

 

Za završnu zaštitu i konsolidaciju olovno-željezne pre?ke korištena je mješavina 2%-tnog Paraloida B72 i 5%-tnog mikrokristalinskog voska Cosmoloida H80 u toluenu. Postupak je proveden površinskim premazivanjem. Olovne predmete, pa tako i ovu pre?ku najbolje je ?uvati u prostoru u kojem relativna vlažnost zraka ne prelazi 40%, dok temperatura u idealnom slu?aju nije viša od 15°C.

 

Olovna pre?ka nakon konzervatorsko restauratorskog zahvata

Olovna pre?ka nakon konzervatorsko-restauratorskog zahvata

 

Antonija Maleti?