 |
 |
Podmorska arheološka rekognosciranja istarskog priobaljaMe?unarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru posljednje ?etiri godina uklju?io se u podvodna arheološka rekognosciranja istarskog priobalja. Ova rekognosciranja zapo?eo je 60-ih godina 20. st. arheolog Štefan Mlakar djelatnik Arheološkog muzeja Istre u Puli. Osim pulskog muzeja u rekognosciranju podmorja Istre sudjelovali su i ronioci današnjeg Hrvatskog restauratorskog zavoda. Od trenutka kada se MCPA uklju?io u rekognosciranje, pregledano je više od 24 pozicija zapadne i isto?ne obale južnog dijela istarskog poluotoka. Prona?eni su nalazi razli?itog karaktera od onih koji pripadaju ostacima anti?kih i novovjekovnih brodoloma do arhitektonskih struktura iz rimskog doba. Pokretni arheološki nalazi uglavnom su ostavljani na dnu nakon fotografiranja. Nalazi koji su izva?eni iz mora su u procesu desalinizacije u Odjelu za restauriranje i konzerviranje Me?unarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Rezultat višegodišnjih rekognosciranja je pronalazak nekoliko dosad nepoznatih nalazišta. Posebno su vrijedna novootkrivena nalazišta brodoloma. Radi se o ?etiri ranoanti?ka i tri kasnoanti?ka brodoloma. Ranoanti?ki je brodolom kod rta Uljeva kod Ližnjana, Uljeva A, sa teretom amfora uglavnom Lamboglia II tipa, potencijalni brodolom kod oto?i?a Sv. Ivan na pu?ini (svjetionik) kod Rovinja s teretom amfora istog tipa, ostaci brodoloma kod hridi Sika prema Marleri s ulomcima amfora tipa Dressel 6 i opeka spicatum i brodolom kod hridi Seka isto?no od sela Kavrana koji je prevozio gra?evinski materijal, tegule. Kasnoanti?ki su brodolomi kod rta Uljeva kod Ližnjana, Uljeva B, s teretom amfora afri?kog porijekla uglavnom Keay 3B tipa i brodolom broda koji je prevozio afri?ke amfore kod otoka Sv. Ivan i kod otoka Veliki Piruzi u rovinjskom akvatoriju. Rekognosciranjem je utvr?eno kako su brodolomi oplja?kani djelovanjem neodgovornih doma?ih i stranih ronilaca. Rekognosciranjem su dokumentirani ostataci zna?ajnih pomorskih i gospodarskih objekata obalnih villa rustica u uvali Kolone kod Bala i na Villas Rubinu kod Rovinja. Na Mu?jim sikama u Villas Rubinu, na pli?ini je prona?ena neobi?na suhozidna konstrukcija dužine oko 50-ak metara s otvorom ili otvorima u podnožju kojoj za sada ne može odrediti namjena niti datacija. Zanimljivo je i pristanište u uvali Vinjole nejasne datacije. Prona?eni kerami?ki ulomci inkrustrirani u strukturu pristaništa datiraju ga u ranu antiku, ali se ovdje mogu prona?i i novovjekovni ulomci keramike.
Ovom je prilikom pregledano i nekoliko lokacija na kojima se godinama odlagao otpad. Osobito je zanimljivo rovinjsko odlagalište otpada kod otoka Sv. Katarina s ostacima keramike, stakla, kuhinjskog pribora, opeka i kanalica iz razdoblja od 17. do 20. stolje?a. Me?u tim ulomcima evidentirana je i keramika iz ranijeg razdoblja od 15. do 17. stolje?a, te ulomci amfora koji ukazuju na mogu?nost postojanja anti?kog brodoloma. Stoga bi ovu lokaciju bilo uputno zaštititi i detaljnije pregledati. Odlagalište otpada je i na poziciji sidrišta u uvali Lone, tu su uz moderni otpad evidentirani ulomci amfora, srednjovjekovne keramike i novovjekovni nalazi. Pregledano je i podmorje Crvenog otoka. Novovjekovna keramika evidentirana je u uvali Zlatni rt i na položaju Bolnica - južna uvala kod Rovinja. Iz uvale na položaju Bolnica prije dvadesetak godina jedan je talijanski državljanin otu?io ve?u koli?inu novovjekovne keramike. Evidentirani su ulomci amfora iz razli?itih razdoblja u podmorju uz rt Gustinja, a amfore koje je lokalno stanovništvo pronalazilo u podmorju uz rt Kuvi nisu prona?ene. Uz otok Veštar evidentirana je velika nakupina kamena vjerojatno iskrcana iz broda, a mnoštvo kupa kanalica iz razdoblja od 17. do 19. stolje?a prona?enih kod Magare?eg otoka možda ukazuju na novovjekovni brodolom. Osim kupa tu je prona?eno jedno kameno i jedno željezno sidro.
Pregledano je još nekoliko zanimljivih uvala koje nisu rezultirale pronalaskom arheoloških nalaza. Primjerice uvala Faborso u kojoj su na obali vidljivi tragovi anti?ke agrarne proizvodnje (kanali preše kamenice) i drevno sidrište u Vinkuranskoj uvali. U uvali Luka ispod kaštela u Raklju evidentirano je novovjekovno pristanište. Ovom se prilikom zaronilo na pozicijama koje su donedavno bili u posjedu vojske i bio im je zabranjen pristup. To su uvala Žunac gdje su evidentirani ulomci anti?kih posuda i amfora i jako zanimljiva pozicija bivšeg vojnog strelišta kod hridi Sika gdje su izme?u metalnih ostataka vojne opreme te školskih avionskih bombi prona?eni ostaci ranije spomenutog ranoanti?kog brodoloma. U sklopu rekognosciranja pregledano je stanje na podvodnom muzeju na pli?ini Buje kod Umaga i stanje sondi na predhodnih godina istraživanom nalazištu Vižula kod Medulina gdje se dopunilo i prekontroliralo nacrtnu dokumentaciju. Ovom je prilikom obavljen i obilazak registriranog kulturnog dobra broda Baron Gautsch kod Rovinja.
Rekognosciranja su obavljana prema redovnim godišnjim programima zaštite kulturne baštine Ministarstva kulture RH. Nakon njih zapo?eto je istraživanje dvaju brodoloma na rtu Uljeva. Rekognosciranje je pokazalo kako podmorje sjevernog Jadrana još uvijek krije brojne stru?noj javnosti nepoznate nalaze kulturne baštine, a ova ?e saznanja poslužiti i da se upotpuni i ispravi digitalna baza podataka podvodne kulturne baštine, MACHU.HR, koja se vodi pri Me?unarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru.
Marina Šimi?i? |
