Ispis E-mail

Rekognosciranje podmorja Zadarske županije

Tijekom listopada i studenog 2012. godine Me?unarodni centar za podvodnu arheologiju proveo je pretraživanje obale i podmorja Zadarske županije. Pregledano je podmorje na podru?ju od otoka Vira do Vrgade. Ronila?ke pozicije su odabrane na temelju dojava i informacija suradnika koji su sudjelovali na ovom programu. Ovom je prilikom otkriveno više sidrišta koja su služila kao sigurna uto?išta brodovima na njihovoj plovidbi isto?nojadranskom obalom, ali i brodolomi koji su se dogodili tijekom takvih plovidbi.

Prilikom istraživanja pomo?u Side Imaging Sonara izvršeno je skeniranje dna, a ronjenjem je pregledan teren. U rekognosciranjima su uz voditelja istraživanja Mladena Peši?a te Luke Beki?a iz MCPA sudjelovali i vanjski suradnici ronioci Marko Meštrov (Javna ustanova Han-Vrana), prof.dr.sc. Zdenko Brusi?, doc.dr.sc. Mato Ilki?, Mate Parica (Sveu?ilište u Zadru), Igor Mihajlovi? i Anita Jeli? (Hrvatski restauratorski zavod - HRZ). Tako?er su u radu sudjelovali vanjski suradnici ronioci Rok Kova?i? i Jerko Macura, te Petar Dobrovi? kao tehni?ka podrška.

 

01 zadar

Dio ekipe u pakoštanskoj luci

02 zadar 2

Amfora u podmorju otoka Vrgade

 

Rekognosciranjem je pregledano podru?je zapadne obale otoka Vira. Na ovoj se poziciji trebao nalaziti brodolom na dubini od nekoliko metara. Pregledom nije prona?en brodolom, a va?enje pjeska koje se obavljalo na ovom podru?ju je izbrisalo svaki trag njegove prisutnosti.

Sljede?a pregledana pozicija je lukobran u uvali Fažana u Petr?anima podno crkvice Sv. Bartula iz 11. stolje?a. Lukobran je tlocrtno dokumentiran. Lukobran je najvjerojatnije služio za potrebe zaštite od juga pomorcima koji su tijekom povijesti boravili u prostoru samostana ili okolnih objekata.

 

03 zadar

Dokumentiranje lukobrana u uvali Fažana, Petr?ane

04 zadar

Ostaci brodoloma kod oto?i?a Veli školj

 

Prilikom rekognosciranja pregledane su dvije pozicije potencijalnih sidrišta. Pregled potencijalnog sidrišta u zapadnom dijelu uvale Petr?ane nije dao rezultata. Na poziciji sidrišta u jugozapadnom dijelu otoka Ošljaka kod Zadra prona?eni su ulomci kasnoanti?kih i novovjekovnih posuda. Ovi ulomci ukazuju na zaklju?ak o korištenju sidrišta kroz duži vremenski period.
Arheološki je posebno vrijedno podmorje od mjesta Pakoštane prema otoku Vrgadi. Na ovom je podru?ju pregledano nekoliko zanimljivih i arheološki vrijednih pozicija. Radi se o nekoliko brodoloma.
Prvi je novovjekovni brodolom broda za prijevoz gra?evinskog materijala. Na njega ukazuje hrpa balastnog kamenja u podmoru sjevernog dijela otoka Veli školj. Fragmenti opeka i kupa kanalica izme?u balastnog kamenja upu?uju na zaklju?ak kako se radi o brodolomu broda za prevoz gra?evinskog materijala. Prona?eni ulomci novovjekovnog posu?a ovaj brodolom smještaju okvirno u period 16. stolje?a.
Drugi je potencijalni kasnoanti?ki brodolom s teretom amfora. Nalazi se u neposrednoj blizini novovjekovnog brodoloma. Ovdje su evidentirani fragmenti velikih cilindri?nih amfora sjevernoafri?kog porijekla, zatim kasnoanti?ki fragmenti rebrastih amfora i dijelovi pitosa.

Osobito je zanimljivo podmorje oto?i?a Babuljaša. Tu su evidentirani ostaci iz dva razli?ita i ne povezana vremenska perioda. Radi se o ulomcima kerami?kih posuda iz bron?anog ili željeznog doba te ulomcima velikih cilindri?nih amfora sjevernoafri?ke provenijencije i nekoliko tanjura od crvene gline terra sigillata chiara, koji su se mogli okvirno datirati od 3. do 4. stolje?a.
U podmorju Babuljaša prona?ena je i ve?a hrpica staklenih boca s pe?atom „Lajos Hunyadi“, zatim duboke zdjele s ušicama i fragmenti ostalog modernog materijala. Ovi nalazi najvjerojatnije predstavljaju teret manjeg broda iz modernog razdoblja. Prona?eni fragmenti venecijanskog stakla i dio duguljaste boce mogu se datirati u period od 13. do 15. stolje?a.
Dva su brodoloma evidentirana i u podmorju otoka Kozina. Prvi je devastirani brodolom na kojeg ukazuje nekoliko fragmenata amfora tipa Forlimpopoli koje se datiraju u period od 1. do 2. stolje?a. Pri?a lokalnog stanovništva o postojanju cjelovitih amfora na ovom podru?ju nije potvr?ena. Na drugi brodolom ukazuje velika koli?ina lomljenog balastnog kamenja. Ulomci razli?itog kerami?kog posu?a, ponajviše amfora i egejskog kuhinjskog posu?a te dijelova tegula datiraju brodolom u anti?ki period od 1. do 3. stolje?a.

 

05 zadar

Amfore tipa Forlimpopoli u podmorju otoka Kozine

 

Tijekom rekognosciranja pokušalo se locirati i brodolom u podmorju izme?u Vrgade i oto?i?a Artine. Nažalost, potraga je bila bezuspješna.
Ve?ina od pregledanih pozicija nije prethodno zabilježena u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, stoga ?e se podaci s istraživanja mo?i iskoristiti za upotpunjavanje baze podataka podvodnih nalazišta koja se razvija u Me?unarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru, MACHU.HR. Neke od pregledanih lokacija bilo bi uputno i preventivno zaštititi. Program rekognosciranja podmorja Zadarske županije nastavlja se i u 2013.

 

Marina Šimi?i?